Učestala pitanja

Sveže povrće ne sadrži konzervanse: blanširanje uništava određene štetne enzime, zaustavljajući da se dalje razvijaju. Dobre strane zamrzavanja proizvoda ogledaju se u tome da se povrće mora zamrznuti odmah nakon branja, što znači da tako odmah zadržava hranljivu vrednost. U tom slučaju ne morate brinuti o tome koliko je dana, pre nego što ste ga kupili, grašak stajao skladišten u nekoj gajbici.

Većina ljudi ne konzumira sve proizvode odmah nakon što ih kupi. Prema sprovedenim studijama, Amerikanci obično kupuju namirnice 1,6 puta nedeljno. To znači da ponekad kupujemo stvari koje ne nameravamo da pojedemo tog dana. Treći način skladištenja, koji je tom prilikom ispitivan u studiji, bio je čuvanje svežih proizvoda u frižideru pet dana nakon kupovine.

Generalno, studija je otkrila nekoliko razlika u nutritivnim svojstvima kad je reč o različitim načinima skladištenja. Boranija je, na primer, imala 40% manje vitamina C kada je bila skladištena u frižideru, u odnosu na onu koja je bila zamrznuta. Zamrznut kukuruz imao je mnogo viši nivo beta-karotena nego kad je čuvan u svežem stanju ili u frižideru. Zamrznuti grašak imao je 19% više folata nego onaj iz frižidera.

Blanširanje popravlja prirodnu boju povrća i čini ga intenzivnijim. Duboko zelena boja baštenskog graška ili intezivna narandžasta boje od šargarepe ne proizvodi se sredstvima za bojenje. Boja potiče od prirodnih pigmenata u ovom povrću koji izlaze na površinu.

Voće i povrće čini između 70 i 90 odsto vode i kada se jednom ubere, brzo gubi vlagu, a takođe brzo ga napadaju mikrobi. Danas se koriste nove tehnike, poput blanširanja povrće pre brzog zamrzavanja. U taj proces nisu uključene hemikalije, pa ako brinete da li će smrznuto voće i povrća izgubiti hranljive materije, stetite se da ih stajanjem gubi i sveže. Naprimer, grašak gubi nešto više od polovine svog vitamina C u prvih 24 do 48 sati nakon berbe.

Zamrzavanje je industrijski proces u kome se temperatura u jezgru povrća brzo spušta (± 15-20 min, u zavisnosti od proizvoda) bez štete na ćelijskoj strukturi. Vaš zamrzivač kod kuće stabilizuje hranu u stanju u kojem se nalazi. Kućni zamrzivač relativno sporo snižava .temperaturu (potrebno je u proseku 24 sata). To može negativno uticati na ćelijsku strukturu, jer se u ćelijama stvaraju veliki kristali leda, koji ih čine manje hrskavim nakon odmrzavanja. Ovaj efekat se u potpunosti izbegava industrijskim ultrabrzim zamrzavanjem IQF. (Individually quick-frozen (IQF) method)

Voće i povrće čini između 70% i 90% vode i kada se jednom ubere, brzo gubi vlagu, a takođe brzo ga napadaju mikrobi. Danas se koriste nove tehnike, poput blanširanja povrće pre brzog zamrzavanja. U taj proces nisu uključene hemikalije, pa ako brinete da li će smrznuto voće i povrća izgubiti hranljive materije, setite se da i stajanjem povrće gubi svežinu. Naprimer, grašak gubi nešto više od polovine svog vitamina C u prvih 24 do 48 sati nakon berbe.

Ako kupite 1 kg sveže smrznutog povrća, možete ga koristiti u potpunosti. Ako kupujete sveže povrće, uvek ga izgubite jer ste odsekli neupotrebljive, nejestive delove. Grafikon ispod prikazuje koliko svežeg povrća ne možete da koristite, ali ga u proseku plaćate.

Čuvanje hrane na hladom mestu je najbolja stvar da produžite njihov rok. Sada ne postoji razlog zašto da ne zamrznete namirnice i tako ih očuvate. Da bi bili sigurni da je odmrznuta  hrana sveža, nutritivna i ukusna kao pre zamrzavanja, postoje neka pravila  koja morate da pratite:

  • Hrana mora da bude zamrznuta u trenutku kada je najsvežija.
  • Ne zaboravite da se tečnosti šire na niskim temperaturama, pa je važno ostaviti dosta prostora u zamrzivaču kada zamrzavate napitke.
  • Najvažnije je da pazite koliko dugo određene namirnice stoje u frižideru pre nego što izgube ukus ili postanu nejestive.
  • Kada je reč o hlebu i desertima, pečeni hleb i rolnice mogu se sigurno iskoristiti nakon dva do tri meseca.
  • Nepečeni hleb i zamrznuti kolači mogu da stoje samo jedan mesec u zamrzivaču.
  • Vodite računa da se neke namirnice ne zamravaju dobro, kao što su jaja u ljusci i krompir.
  • Namirnice koje mogu da stoje od šest do osam meseci u zamrzivaču su pečeni kolači i pečeno voće dok testo za kolače može da stoji samo tri meseca.
  • Nepečeni komadi voća mogu da budu zamrznuti do četiri meseca, dok bundeva može samo dva.
  • Čizkejk može da ostane do tri meseca, dok mafini ako su dobro zamrznuti mogu da se jedu i posle godinu dana.
  • Palačinke ne bi trebalo da ostanu više od tri meseca.

Iako je najzastupljeniji stav da je sveže voće i povrće neuporedivo zdravije i hranljivije nego smrznuto, kod nekih namirnica postoji izuzetak. Na osnovu najnovijih istraživanja, sledeće namirnice je bolje zamrznuti pre korišćenja.


Kukuruz
Kod smrznutog kukuruza povećava se nivo luteina, zeaksantina i karotenoida koji sprečavaju gubitak vida.

Mnogi smatraju da kukuruz opterećuje organizam suvišnim kalorijama, što je potpuno netačno budući da obiluje ugljenim hidratima, a siromašan je mastima pa predstavlja dobar izvor brzo raspoložive energije.

Grašak
Zamrzavanjem graška povećava se aktivnost antioksidanata u ovom povrću.

Grašak poseduje i sastojke koji pomažu u prevenciji nastanka karcinoma, gde posebno mesto zauzima vitamin C kao antioksidans. On štiti DNA od oštećenja, pomaže organizmu da se oslobodi od toksičnih sastojaka dospelih iz životne sredine, pojačava imunološke funkcije i inhibira, odnosno koči stvaranje kancerogenih materija u organizmu, kao što su, na primer, nitrozamini koji se stvaraju u dimu cigareta ili roštilja.

Spanać
Smrznuti spanać sadrži više kalcijuma nego sveže ubrani.
Spanać gubi sve što je u njemu vredno za samo nedelju dana stajanja u frižideru. Smrznuti spanać će zadržati ono što je hranljivo nedeljama, pa se iz toga preporučuje u ovom obliku.
Spanać je idealno povrće jer: je idealan borac protiv raka, smanjuje visok krvni pritisak, odličan je za kosti, smanjuje rizik bolesti srca, smanjuje nivo dijabetesa, smanjuje rizik od anemije, čuva vid, štiti od starenja, štiti kožu i odličan je za trudnice.

Bobičasto voće
Jagode, maline, kupine i borovnice su odlični antioksidanti, ali gube svoje hranljive materije samo par minuta nakon što budu ubrane, a onda često stoje na polici neke radnje danima, i kada ih kupite one više nemaju svoju prvobitnu vrednost. Smrznuto voće je već druga priča, ono zadržava u potpunosti hranljive vrednosti.

Smrznuta borovnica uopšte ne gubi svoju nutritivnu vrednost u odnosu na svežu.

Istraživanje je pokazalo da borovnice u sebi sadrže najviše antioksidanata od svih svežih voćki i povrćki koje su do sada testirane. Antioksidanti pomažu imunom sistemu tako što neutrališu slobodne radikale koji ulaze u telo preko pesticida ili dima.

Trešnja
Smrznute trešnje sadrže više antocijana, koji se bore protiv raka, od sveže varijante ove voćke. Trešnje izbacuju vodu iz organizma i na taj način rasterećuju srce i krvotok i aktiviraju jetru i bubrege.

Šargarepa

Sigurno ste primetili da šargarepa postane gumena nakon samo nekoliko dana stajanja u frižideru, pri čemu se smanjuje prisustvo beta karotena u njoj. Zbog toga je bolja varijanta šargarepa u smrznutom stanju.

Brokoli

Brokoli, kao super hrana iz porodice karfiola, bogat je vitaminima A i C i visokim sadržajem vlakana. Ali hranljive vrednosti brokolija opadaju nakon samo jednog dana držanja u frižideru. Zbog toga je zdravije da ga kupujete u zaleđenom stanju.